Porodično nasilje

Porodično nasilje (Häusliche Gewalt) je zabranjeno. Ono se krivično goni. Važno je da se kod porodičnog nasilja zatraži pomoć. Različite službe informiraju, savjetuju i pružaju podršku. Savjetovanja su po pravilu povjerljiva i besplatna. U slučaju potrebe može prevoditi tumač.

Šta je porodično nasilje?

Porodično nasilje (Häusliche Gewalt) je nasilje u porodici ili partnerstvu: između oženjenih osoba ili osoba koje su ili su bile par, bez obzira da li žive zajedno. Nasilje između roditelja i djece ili između braće i sestara je takođe nasilje u porodici.

Postoje različiti oblici nasilja u porodici: fizički, psihološki, seksualni i ekonomski. Na primjer: stalno vrijeđanje, zabrana kontakata, zatvaranje, guranje, kontrola, prisiljavanje na seks, uzimanje novca, zabrana učenja jezika, zanemarivanje djece. Prijetnje su takođe nasilje u porodici. Porodično nasilje je zabranjeno.

Svi ljudi mogu biti pogođeni nasiljem u porodici: mladi i stari, ljudi sa i bez švajcarskog pasoša, bogate i siromašne porodice. Važno je da oni koji su pogođeni nasiljem traže pomoć.

Pomoć počiniocima nasilja

U programu učenja protiv nasilja u porodici sudionici uče kako da bez nasilja rješavaju konflikte. Ponuda je namijenjena odraslima. Ponuda je besplatna.

Ako vam je potreban neko sa kim ćete odmah razgovarati, možete kontaktirati "Pruženu ruku" (Dargebotene Hand) (telefon, SMS poruka, chat, e-mail). Non-stop su dostupni. Čak i noću. Takođe možete da ih kontaktirate bez pominjanja vašeg imena (anonimno).

Djeca

Djeci, koja doživljavaju nasilje kod kuće, potrebna je pomoć. Ukoliko djeca doživljavaju nasilje u porodici, to negativno utiče na njihov razvoj. Čak i u slučaju kada nasilje nije direktno usmjereno protiv djece. Za djecu, koja doživljavaju nasilje kod kuće, važno je da o tome mogu razgovarati sa nekim ko nije član porodice. Na primjer: nastavnici, školski socijalni radnici, roditelji prijatelja ili komšije.

Neka djeca pate tiho, neka pokazuju simptome. Na primjer: poteškoće u školi, mokrenje u krevet, glavobolja, poremećaji u ishrani ili spavanju, problemi u ophođenju sa drugom djecom ili agresivnost.

Pomoć žrtvama (Opferhilfe) savjetuje djecu kada dožive nasilje u porodici. Djeca i mladi mogu kod Pro Juventute zvati dan i noć (Tel. 147) ili se obratiti preko SMS, chata ili maila. Stručna osoba nikome ne priča o razgovoru. Ona sasluša i pruža podršku kod traženja rješenja. Poziv je besplatan i po želji anoniman.

Seksualizovano nasilje

Seksualni prestupi se takođe dešavaju u partnerstvu i porodici. Seksualizovano nasilje je oblik porodičnog nasilja. Ono se može prijaviti policiji. Čak i ako ne želite da napravite prijavu policiji: Važno je da se podvrgnete ljekarskom pregledu poslije nasilja.

Kantonalna bolnica Baselland (Kantonsspital Baselland) radi povjerljive preglede:

  • Liječnici ne daju nikome informacije.
  • Nasilje se dokumentuje.
  • Dokumenti se kasnije mogu dati policiji, jer to su važni dokazi.
  • Liječnici se mogu umrežiti s centrom za pomoć žrtvama (Opferhilfe).

Period između nasilja i pregleda:

  • Ne tuširati se i ne prati – čak ni ruke.
  • Ukoliko je moguće, ne idite u toalet.
  • Odjeću ne prati i ponijeti je na pregled.

Tužba kod policije:
Policija neke delikte u oblasti nasilja u porodici goni automatski. Zbog toga je važno da se posavjetujete kod Pomoći žrtvama (Opferhilfe), prije nego što podnesete prijavu policiji. Tako možete razmisliti o svojoj odluci i donijeti je znajući za sve mogućnosti. Policija ima iskustva sa tužbama zbog seksualnog nasilja. Intervjue obavlja osoba istog pola. Tužba se može podnijeti u policijskoj stanici. Možete sa sobom povesti neku osobu od povjerenja ili stručnu osobu iz Pomoći žrtvama.

Prebivalište

Ukoliko je neko u Švajcarskoj na temelju braka i doživljava nasilje u porodici, može u zavisnosti od situacije i nakon razvoda ostati u Švajcarskoj. Svaka situacija je drugačija. Zbog toga je veoma bitno da se traži savjet. Centar za pomoć žrtvama (Opferhilfe) može pomoći. Konsultacije su besplatne i povjerljive.

Važno je da postoje dokazi o nasilju. Na primjer: fotografije povreda, snimci prijetnji ili uvreda na WhatsApp-u, Facebook-u itd. Dokaze treba čuvati na sigurnom mjestu. Na primjer, kod prijatelja ili na poslu. Takođe je dobro ako neki ljudi iz okoline znaju za nasilje.

Šta je uhođenje (Stalking)?

Uhođenje se odnosi na pretjerano promatranje, kontaktiranje, praćenje i uznemiravanje osobe. To se dešava protiv volje uhođene osobe. Počinioci uhođenja su često osobe iz okoline (bivši partneri), ali i stranci. Na primjer: slanje bezbroj raznih SMS-ova, mejlova i drugih poruka, vrebanje na poslu ili kod kuće, teror preko telefona, neželjeni pokloni, propitivanje u okruženju osobe.

Važno je da se uhođenje može dokazati. Na primjer, vođenje dnevnika pojedinačnih akcija uhođenja (npr. pokloni, bilješke, pozivi), informisanje okruženja i screensshots / fotografije poruka (WhatsApp, Facebook, itd.).

Šta je prisilni brak?

Ukoliko osoba stupi u brak pod pritiskom porodice i protiv sopstvene volje, to se zove prisilno vjenčanje (Zwangsheirat). Takav brak se može proglasiti nevažećim. Sve osobe takođe imaju slobodan izbor da li žele da ostanu u braku ili da se razdvoje. Ako ostanu u braku protiv svoje volje onda je to prisilan brak. Primjeri prisile su: prijetnje, ucjena, psihološki pritisak ili fizičko nasilje. U Švajcarskoj su prisilna vjenčanja i prisilni brakovi zabranjeni

Šta je obrezivanje djevojčica?

Kod obrezivanja djevojčica (Mädchenbeschneidung FGM/FGC) se obrezuju ženske genitalije. Postoje različite forme i prakse. Mnoge obrezane djevojčice i žene pate od zdravstvenih i mentalnih posljedica obrezivanja. Zabranjeno je obrezivanje djevojčica. Roditelji odgovaraju krivično i u slučaju da obrezivanje svog djeteta organizuju izvan Švajcarske.